Mladi: Promjena izvora legitimiteta

Razvoj događaja na međunarodnom nivou utiče na način razmišljanja i ponašanja pojedinaca, posebno mladih na nacionalnom nivou. Brz razvoj i upotreba informacionih i komunikacionih tehnologija, kao što su pametni telefoni, online socijalne mreže, poput Facebook-a, Twitter-a i sl. olakšava pristup različitim izvorima informacija, povećava socijalne konekcije i komunikaciju, te omogućava korisnicima da dijele različite ideje i mišljenja.

Mladi: Promjena izvora legitimiteta - Geopolitica.info

Prema posljednjim statističkim podacima, Iran ima najveći broj korisnika Interneta u 2015. godini u regionu Bliskog istoka, odnosno 46,8 miliona korisnika u odnosu na npr. Saudijsku Arabiju 18,3, Irak 11,0, Ujedinjene Arapske Emirate 8,8. roj korisnika interneta u Iranu značajno se povećao u odnosu na 250.000 korisnika u 2010. godini. Većina korisnika Interneta su mladi ispod 30 godina starosti koji predstavljaju preko 75 odsto iranske populacije.

Očigledno, mladi ljudi u Iranu žive u drugačijem okruženju od svojih roditelja i predaka. Dakle, slavljenje war sacrifice koji se dogodio prije više od 25 godina kroz murale i pečate za njih nema veliko značenje. Njihov način razmišljanja je drugačiji i više su fokusirani na pitanje svakodnevnog sticanja materijale koristi, nego pitanje duhovnog vjerovanja u zagrobni život. Žele da imaju životni standard u skladu sa svojim obrazovnim profilom, uzimajući u obzir da je oko 22 odsto mladih ljudi između 15 i 29 godina starosti nezaposleno. Predstavljaju vrlo buntovan segment iranskog društva i najveću pretnju za status quo.

Prema tome, režim treba da promijeni pristup prema mladima. Umjesto represije, mladima treba obezbijediti više prostora u području ekonomije, kao i politike, na sljedeći način:

  1. Promjena izvora legitimiteta: ustavna preambula i odredbe o ekonomiji („ekonomija je sredstvo, a ne cilj”);
  2. Povećanje stope zaposlenosti kroz:
  1. Pružanje karijernih mogućnosti mladim ljudima kroz podršku preduzetništvu i samozapošljavanje;
  2. Stvaranje ciljane politike tržišta rada u cilju unapređenja integracije mladih na tržište rada;
  3. Podsticanje stranih ulaganja i tehnologije u naftnu i druge industrije kroz stvaranje ambijenta sigurnosti za kapital, investicije i preduzetništvo;
  4. Smanjenje poslovnih aktivnosti vladinih organizacija i Revolucionarne garde;
  5. Otvaranje političkog prostora i stvaranje uslova za saradnju sa omladinskim organizacijama, kao što su The Office for Consolidating Unity, The Basij u cilju pronalaženja kompromisnog rješenja.

Rešavanje problema koji se odnose na mlade i njihova integracija u državne strukture je neophodna za dalji razvoj zemlje. Pripadnici današnje mlade populacije postaće budući lideri Irana kroz proteste ili kroz saradnju sa režimom. Koji način će izabrati, u velikoj mjeri, zavisi od dalje politike režima prema njima.

Osnovni problemi sa kojima se režim može suočiti u primjeni ovih mjera su: na pravnom nivou –  neslaganje ideoloških pristalica revolucije oko ustavnih amandmanima; i na ekonomskom planu – neslaganje moćnih ekonomskih aktera, kao što je Revolucionarna garda. Međutim, zakonske promjene i veća stopa zaposlenosti predstavljaju ključne korake ka bližoj saradnji sa omladinskim organizacijama koje na ovaj način mogu postati partneri, a ne protivnici režima. Shodno tome, bilo bi racionalno i pragmatično rješenje, ako predsjednik Rohani pokuša da ubijedi ideološke pristalice revolucije, kao i Revolucionarnu gardu u neophodnost promjena, u skladu sa zahtjevima savremenog društva.